Svake subote ujutro, čim se složi roba na trebinjskoj pijaci, već stoje kupci iz Herceg Novog, Nikšića, Podgorice, Tivta i Kotora. Trgovci to znaju napamet. Automobile sa crnogorskim tablicama u centru grada vikendom niko ne broji, jer ih je toliko da postaju dio slike.
„Oni su odlične mušterije. Neki su postali i stalni kupci“, kaže jedna od dugogodišnjih prodavačica na trebinjskoj pijaci.
Dolaze zbog povrata PDV-a, zbog cijena, zbog navike koja se gradila godinama. I ugostiteljski objekti u gradu odavno računaju na te goste kao na stalnu mušteriju, ne kao na povremeni priliv.
„Jednom mjesečno dolazimo. Pijaca je povoljnija, prodavnice su tu i tamo, ali imamo povrat PDV-a. Svratimo i u restoran i ručamo, tako da je nama to lijepo proveden vikend“, istakao je gost iz Tivta.
Koliko su Crnogorci važni za trebinjsku trgovinu, možda najbolje govori jedan podatak. Čak 95 posto zahtjeva za povrat PDV-a u najvećem supermarketu u Trebinju popunjavaju upravo crnogorski kupci.
„Povratom PDV-a nadoknadimo i gorivo koje potrošimo, tako da nam se isplati“, kaže jedan Nikšićanin.
Priča koja se već desila sa Dubrovčanima
Ali Trebinje već ima primjer onoga što može doći. I taj primjer zove se Dubrovnik.
Otkako je Hrvatska u Evropskoj uniji i otkako postoje ograničenja pri unosu robe preko granice, Dubrovčani sve rjeđe dolaze u Trebinje zbog kupovine robe široke potrošnje. Cijene su se izjednačile, ograničenja postoje i jednostavno se više ne isplati nositi kese preko granice kao nekada.
Danas Dubrovčani dolaze zbog stomatologa, automehaničara ili apoteke. Ne više zbog tezgi i prodavnica.
Sada se u Trebinju postavlja pitanje da li će se ta priča ponoviti i sa Crnom Gorom, samo u mnogo većem obimu.
Crna Gora kuca na vrata EU
Podgorica je do sada privremeno zatvorila šesnaest od trideset i tri pregovaračka poglavlja, a vlasti očekuju da pristupni pregovori budu završeni do kraja ove godine. Ako se taj plan ostvari, Crna Gora bi mogla postati dvadeset osma članica Evropske unije tokom 2028. godine.
To znači da će granica između Crne Gore i Bosne i Hercegovine prestati da bude formalnost i postati spoljna granica Unije, sa svim kontrolama, redovima i ograničenjima koja to nosi.
Za grad koji dobar dio svog standarda duguje upravo tim gostima, to nije mala stvar.
Trebinje okruženo EU sa svih strana
Bosna i Hercegovina je, po ocjenama iz same Unije, decenijama daleko od članstva. To znači da bi Trebinje moglo ostati okruženo zemljama koje su dio evropskog prostora sa svih strana, dok istovremeno gubi jednostavan pristup moru u Hrvatskoj i Crnoj Gori na koji su građani navikli.
Ugostitelji, trgovci i zanatlije u Trebinju godinama su gradili posao računajući na komšije s druge strane granice. Ako Crna Gora uđe u EU, ta računica se mijenja.
Niko nema gotov odgovor
Niko u gradu danas nema gotov odgovor na to šta dalje. Da li će trgovci i ugostitelji tražiti nove kupce, okrenuti se nekom drugom tržištu ili jednostavno čekati i posmatrati šta se dešava na granicama, ostaje otvoreno.
Jedno je sigurno. Subotnje jutro u Trebinju za nekoliko godina moglo bi izgledati sasvim drugačije nego danas.
Automobili sa crnogorskim tablicama i dalje će možda dolaziti. Ali razlog dolaska može se promijeniti, baš kao što se promijenio sa Dubrovčanima.
I kad se to desi, Trebinje će morati imati odgovor na pitanje koje niko još nije počeo ozbiljno postavljati.
