Amerikanci ponovo dolaze u priču o auto-putu kroz Hercegovinu. Ministarstvo saobraćaja Republike Srpske potpisalo je memorandum sa američkom kompanijom Rabine Global o dionici Stolac–Trebinje–granica sa Crnom Gorom, dijelu Jadransko-jonskog koridora koji bi povezao Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Grčku.
Trasa kroz BiH duga je stotinjak kilometara. Kroz Republiku Srpsku ide pravac dug 55 kilometara, od Stoca prema Trebinju i dalje do crnogorske granice u selu Aranđelovo. Za Hercegovinu, ovaj put bio bi prva prava veza sa evropskom auto-putnom mrežom.
Zvuči veliko. Zvuči važno. Hercegovina je to već čula.
Petnaest godina i nema ni idejnog projekta
V.d. direktora JP Autoputevi Republike Srpske Radovan Višković iskren je oko jedne stvari, ništa neće početi odmah.
-Mi moramo prvo dobiti projekat, bar idejni projekat, a onda poslije toga ide Narodna skupština pa donošenje zakona o parcelaciji i eksproprijaciji – kaže Višković.
To znači godine čekanja samo za papire, prije nego što se otvori prvi metar puta.
Hercegovcima to nije nepoznata priča. Aerodrom u Trebinju ima firmu, direktora i zaposlene već petnaest godina, ali ni dan danas nema idejni projekat. Brza cesta do Srbije obećavana je više puta, pred više izbornih ciklusa.
U istom periodu, drugi djelovi Republike Srpske dobijaju kilometre novih auto-puteva. Obilaznica kod Doboja na Koridoru 5C završena je sedamdeset posto. Most preko rijeke Bosne gotov je devedeset pet posto. Radovi na auto-putu Rača–Bijeljina aktivno se odvijaju.
Hercegovina, u međuvremenu, čeka idejni projekat.
Šta misle ljudi koji tu žive
Raspoloženje među Hercegovcima koje se vidi u javnim reakcijama na ovu vijest, prije je skepticizam nego slavlje.
Mnogi primjećuju da se priče o auto-putu, brzoj cesti i aerodromu redovno pojave baš pred izbore, a zatim utihnu čim izbori prođu.
Drugi postavljaju pitanje zašto Hercegovina, sa svojim stanovništvom i potencijalom, dobija manje pažnje u putnoj infrastrukturi nego neki drugi djelovi Republike Srpske, gdje se istovremeno gradi obilaznica oko Banje Luke i nove dionice prema Srbiji.
Ima i onih koji podsjećaju da bi most preko Trebišnjice i veza sa Crnom Gorom mogla rasteretiti region od dosadašnje saobraćajne izolovanosti, bez obzira na to ko gradi.
Zajednička nit kroz sve komentare je jedna, narod je ovo već čuo. Više puta.
Amerikanci, memorandum i pitanje koje ostaje
Memorandum koji je potpisan nije ugovor o gradnji. On važi pet godina i predviđa razmatranje mogućih modela finansiranja. To znači da se još ne zna ko gradi, kada gradi i sa čijim parama.
Za Hercegovinu, ovo bi mogao biti istorijski trenutak, prva prava veza sa evropskim auto-putnim koridorima nakon decenija izolovanosti. Ili bi mogao biti još jedna u nizu praznih priča koje nestaju kada se izborna sezona završi.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu www.nasahercegovina.com
