Predstavnici Studentske liste koja je ubjedljivo osvojila vlast u Srbiji među prioritete u svom radu stavljaju oduzimanje nezakonito stečene imovine domaćih i stranih političara. Ovo bi moglo uticati i na političare iz BiH koji imaju imovinu u Srbiji, a koju nerijetko skrivaju od javnosti.
Parlamentarni izbori u Srbiji, održani krajem oktobra 2026. godine, donijeli su smjenu vlasti nakon 14 godina vladavine Aleksandra Vučića iz Srpske napredne stranke (SNS). Studentska lista – Studenti pobjeđuju osvojila je više od 2,3 miliona glasova i obezbijedila ubjedljivu većinu u državnom parlamentu, piše CIN.
Predstavnici Studentske liste navode da će među prioritetima rada nove Vlade u prvih 100 dana biti i utvrđivanje porijekla i oduzimanje nezakonito stečene imovine političara i njihovih finansijera. Zakonski okviri već postoje, a nova vlast obećava i njihovu primjenu.
Radomir Saičić, jedan od predstavnika Studentske liste, rekao je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) da će sva nezakonito stečena imovina biti oduzeta, bez obzira na to da li se radi o domaćim ili stranim političarima.
Ukoliko ispune svoje najave, to bi značilo da će i bosanskohercegovački političari i funkcioneri, vlasnici nekretnina u Srbiji, morati dokazivati porijeklo te imovine.
Novinari CIN-a godinama prikupljaju podatke o nekretninama političara i objavljuju ih u bazi „Imovina političara“. Istraživanja su pokazala da nekretnine u Srbiji uglavnom imaju političari iz Republike Srpske (RS). Oni i članovi njihove uže porodice kupovali su stanove i kuće najčešće u Beogradu i Novom Sadu. Još 2009. godine novinari su otkrili da je Milorad Dodik, tadašnji premijer RS-a, za 850.000 evra kupio vilu u elitnom dijelu Beograda. Dodik je isplatio novac i upisao se kao vlasnik luksuzne nekretnine, a tek osam mjeseci kasnije podigao je kredit za njenu kupovinu.
Tužilaštvo BiH pokrenulo je istragu još 2015. godine, ali, kako su saopštili u proljeće 2026. godine, nema većeg pomaka u istrazi. Tvrde da državni organi Srbije godinama ignorišu zahtjeve za dostavljanje ključne dokumentacije.
Kao i u Srbiji, isti zakonski propisi o ispitivanju porijekla imovine i njenom oduzimanju ako je stečena kriminalnim radnjama postoje i u RS-u i dijelom u Federaciji BiH. Međutim, u praksi se skoro nikako ne primjenjuju.
„Mi sada očekujemo, da li naivno, da li smo neinformisani, da li ne znamo da ova promjena vlasti u Srbiji riješi korupciju, klijentelizam, zloupotrebu javnih resursa, javnih sredstava (kod nas, op. a), a vlast ovdje formiraju. Mi smo je potvrdili na izborima − isti ljudi koji su na vlasti zadnjih 20 godina“, kaže politička analitičarka Tanja Topić.
Vladavina prava i iskorjenjivanje korupcije
Studentska lista kroz svoj program najavljuje uvođenje vladavine prava, posebno ističući iskorjenjivanje korupcije. To će, tvrde između ostalog, postići oslobađanjem pravosuđa, lustracijom javnih funkcionera i ispitivanjem porijekla imovine. Oduzimanjem nezakonito stečenog bogatstva budžet će prihodovati stotine miliona evra koje će, tvrde, iskoristiti za javna ulaganja.
Zakonski okviri postoje, a programom je predviđeno jačanje i kadrovsko opremanje Poreske uprave, ključne institucije u primjeni Zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu Republike Srbije.
Zakon o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog djela drugi je zakonski propis koji preispituje zakonitost stečene imovine u Srbiji. On posebna ovlaštenja daje javnim tužiocima koji u saradnji sa drugim državnim organima mogu privremeno ili trajno oduzeti nezakonito stečenu imovinu.
Iako ovi zakonski propisi godinama postoje u Srbiji, njihova primjena do sada je bila „nikakva“, kaže Sarah El Sarag, advokatica i predstavnica Studentske liste. Ona ističe da će osim fizičkih lica ispitivati i porijeklo imovine firmi koje su povezane sa njima.
„Javnost je upoznata sa tim da građani Republike Srpske imaju dvojno državljanstvo i samim tim da mogu i da posluju ovdje i da budu naši državljani i biće podložni ispitivanju imovine kao i javni funkcioneri ovdje i privatna preduzeća koja su poslovala, da li su tenderi ili šta je u pitanju, i na osnovu toga će oni, naravno, ukoliko postoji djelo, biti procesuirani”, kaže El Sarag.
Dodaje da će u ovom procesu biti ključna saradnja između poreskih uprava. „Ako su vam primanja 2.000 evra, odakle vama stan, na primjer, u Beogradu na vodi od pola miliona evra?”
Ispitivanje porijekla imovine poreska uprava može započeti po službenoj dužnosti ukoliko utvrdi nesrazmjer između imovine i primanja, po prijavi drugog organa, kao i po inicijativi fizičkog ili pravnog lica.
Oba ova zakona postoje i u RS, dok je u FBiH usvojen samo Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom. Međutim, efekata primjene ovih zakona još nema.
Politička analitičarka Topić kaže da je to posljedica zarobljenog pravosuđa koje godinama kontrolišu vladajuće političke strukture.
„Strahujem od toga da je taj dio imovine koja postoji u Srbiji, da je to samo vrh ledenog brijega. Mislim da jako puno imovine naši zvaničnici imaju u zemljama Evropske unije − što u nekretninama, što u novcu.“
Za sada, situacija bi se mogla promijeniti jedino u Srbiji. U prvim danima nakon oktobarskih izbora uslijedila su hapšenja visokopozicioniranih funkcionera i kontrola rada pravosuđa. Zagorka Dolovac, vrhovna javna tužiteljica u Srbiji, naložila je kontrolu svih tužilaštava u državi, uključujući i Javno tužilaštvo za organizovani kriminal.
Ovoj instituciji Tužilaštvo BiH obratilo se 2016. godine sa molbom da ispita jednog svjedoka i da putem međunarodne pravne pomoći dostavi dokumentaciju u vezi sa istragom o kupovini vile Milorada Dodika, bivšeg predsjednika RS i aktuelnog predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Ranije je Javno tužilaštvo za organizovani kriminal odgovorilo novinarima CIN-a da su imali poteškoća u pronalaženju svjedoka, da su zatražili pomoć od Ministarstva pravde te da je nisu dobili, zbog čega su tek 2022. uspjeli pronaći osobu i saslušati je. Zapisnike sa saslušanja i traženu dokumentaciju proslijedili su Ministarstvu pravde Srbije koje od tada ignoriše zahtjeve za njihovo dostavljanje, naveli su iz Tužilaštva BiH.
Novinari CIN-a su još 2009. godine pisali da je Dodik kupio vilu od 342 kvadrata na Dedinju, elitnom naselju u Beogradu. Da bi se 2007. godine upisao kao vlasnik luksuzne trospratnice, morao je isplatiti kupoprodajnu cijenu od 850.000 evra. Novinari su tada otkrili da je kredit za kupovinu vile dobio tek osam mjeseci kasnije.
U martu 2022. godine u Tužilaštvu BiH Dodik je dao izjavu povodom kupovine ove nekretnine. Iz Tužilaštva BiH su novinarima odgovorili da je predmet otvoren, ignorišući pitanja da li će nakon smjene vlasti u Srbiji uputiti nove urgencije za dostavljanje podataka.
Goran Bubić, advokat Milorada Dodika, tvrdi da je kupovina vile bila regularna. Iako je prvobitno odbio pričati jer je predmet u toku istrage, Bubić je naknadno pozvao novinarku i ispričao da su urađena finansijska vještačenja oborila tezu o pranju novca. Tvrdi da je njegov klijent podigao kredit 2007. godine za objekat koji je „tek trebao kupiti“ zbog čega, kaže, „nije bilo uslova da se ispostavi hipoteka“. On dodaje da je kreditom iz 2008. godine zatvorio prethodni i da je slučaj potpuno rasvijetljen jer nema krivičnog djela.
Bubić kaže da je priča o nedostavljanju dokumentacije iz Srbije samo izgovor: „Neće niko da podmetne leđa da obustavi istragu koja je davno trebala biti obustavljena“.
Dodik je godinama podržavao politiku Aleksandra Vučića čija je Srpska napredna stranka (SNS) bila na vlasti od 2012. godine. Javno je podržavao Vučića i tokom dvogodišnjeg talasa građanskih protesta, započetih krajem 2024. godine. Sveopšte nezadovoljstvo građana Srbije uslijedilo je nakon pada betonske nadstrešnice na renoviranoj zgradi željezničke stanice u Novom Sadu kada je život izgubilo 16 osoba.
Protesti su doveli do prijevremenih parlamentarnih izbora, održanih 25. oktobra 2026. godine. U izbornoj noći Milorad Dodik je stajao uz Aleksandra Vučića kada je on proglasio poraz i kraj svoje četrnaestogodišnje vladavine.
Dodik je danima nakon izbora poručivao predstavnicima Studentske liste koji su osvojili pobjedu na izborima da se nada dobroj saradnji.
Političari godinama prećutkuju imovinu
Novoj vlasti u Srbiji mogle bi biti zanimljive i nekretnine koje bivši državni ministar bezbjednosti i predsjednik DNS-a Nenad Nešić ima u ovoj zemlji.
Nešić je prilikom preuzimanja funkcije državnog ministra 2023. godine prećutao da je sa suprugom suvlasnik stana od 98 kvadrata i kuće od 176 kvadrata u Novom Sadu. Novinarima CIN-a je tada izjavio da nije znao da se mora navoditi i imovina supružnika, pravdajući se da mu je tako rečeno u Savjetu ministara, odbivši dalje razgovarati o toj temi.
Par dana kasnije, gostujući na N1 televiziji, Nešić je objasnio kako je stekao nekretnine.
„Platio bez kredita, kupio regularno, kupio od primanja. Imam platu. Sve sam platio regularno preko banke gdje primam platu.”
U narednim godinama nastavio je trgovati nekretninama u Novom Sadu. Kuća više nije u vlasništvu supružnika, a Nešić je postao vlasnik još dvije nekretnine. Prema katastarskim podacima, trenutno u ovom gradu ima dva stana i garažu.
Nešić i članovi njegove porodice imaju vrijedne nekretnine i u Crnoj Gori. Državno tužilaštvo te zemlje stavilo je ukupno pet njihovih nekretnina u Budvi i Tivtu pod mjeru zabrane raspolaganja.
Tužilaštvo BiH već šestu godinu vodi predmet protiv Nešića. Sumnja se da je počinio krivična djela pranje novca, primanje mita i zloupotreba položaja dok je bio direktor Javnog preduzeća „Autoputevi Republike Srpske“ i da je ostvario finansijsku korist od oko milion maraka.
Njegov ministarski mandat prekinut je početkom 2025. godine, nedugo nakon što je završio u pritvoru u kojem je proveo oko šest mjeseci. U maju te godine izašao je na slobodu, plativši kauciju 1,37 miliona maraka. Za to je založio jednu od nekretnina.
Nešić nije odgovorio na poziv novinara. Bazu podataka pogledajte na: Centar za istraživačko novinarstvo
