Elektroprivreda Republike Srpske raspisala je tender vrijedan 187 miliona KM za izgradnju vjetroelektrane Hrgud u Berkovićima. Projektovana snaga elektrane je 60 megavata, a procijenjena godišnja proizvodnja 160 gigavat časova, piše portal Capital.
Tender je raspisan skoro 11 godina nakon što je ERS dobila koncesiju za ovaj projekat.
Za Hercegovinu, koja je dom ovog projekta, to nije nevažan detalj.
Šta se gradi i gdje
Deset vjetroturbina bit će postavljeno na lokaciji u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, 50 kilometara sjeverozapadno od Trebinja i 30 kilometara jugoistočno od Mostara. Prema ranijim mjerenjima, prosječna brzina vjetra na ovoj lokaciji prelazi osam metara u sekundi, što spada u visoku klasu isplativosti.
Tender je raspisan po modelu EPC+F, što znači da se traži izvođač ili konzorcij koji će preuzeti obavezu projektovanja, nabavke, izgradnje ali i finansiranja projekta. Obaveza izvođača uključuje i gradnju pristupnih puteva, dalekovoda i trafostanica. Rok za završetak posla je dvije godine od potpisivanja ugovora.
11 godina od koncesije do tendera
Priča o vjetroparku Hrgud počela je davno. Prvobitno je trebala finansirati njemačka banka KfW, koja je odustala zbog neslaganja sa politikom koju je provodio Milorad Dodik.
Nakon toga, Dodik je pozivajući se na prijateljstvo sa tadašnjim mađarskim premijerom Viktorom Orbanom najavljivao da će se Mađarska uključiti u projekat. Međutim, u Mađarskoj je u međuvremenu došlo do promjene vlasti, i šanse za takvu saradnju su, kako se navodi, minimalne.
Jedanaest godina, dva propala finansijska partnera i jedan raspisan tender.
ERS koji uvozi struju, a gradi vjetropark
Zanimljiv je i trenutak kada je tender raspisan. Elektroprivreda Republike Srpske se istovremeno zadužuje na dnevnoj bazi da bi preživjela likvidnosnu krizu, uvozi struju po cijenama i do 200 evra po megavatu jer domaće elektrane ne mogu podmiriti potrošnju, a sada raspisuje tender za projekat koji je čekao 11 godina.
Nije sporno da je vjetropark u Berkovićima dobar projekt. Lokacija je izvrsna, vjetar je jak, isplativost je visoka. Hercegovina ima prirodne resurse za obnovljivu energiju koji se godinama ne koriste.
Ali pitanje koje se samo nameće jeste zašto je trebalo 11 godina da se od koncesije dođe do tendera, i zašto tender dolazi baš sada, u godini kada ERS bilježi rekordne gubitke i kada se svaki megavat mora skupo kupovati na tržištu.
Šta Berkovići i Hercegovina dobijaju
Za Berkoviće, jednu od najmanjih i demografski najugroženijih opština u Republici Srpskoj, ovaj projekt potencijalno znači nešto konkretno. Izgradnja donosi radna mjesta, makar privremeno. Vjetroelektrana donosi prihode od koncesije. I donosi vidljivost koja ovom kraju često nedostaje.
Ako se projekat realizuje u roku od dvije godine od potpisivanja ugovora, kako je navedeno u tenderu, Berkovići bi do 2028. ili 2029. godine imali jedan od prvih vjetroparkova u Republici Srpskoj.
To je, za opštinu koja ima manje od 3.000 stanovnika i koja se nalazi na svakoj listi demografski ugroženih zajednica, značajna vijest.
Pod uslovom da se ovaj put ne čeka još 11 godina.
