Prošlog vikenda, od 31. jula do 2. avgusta, policijski službenici Policijske uprave Trebinje izdali su 166 prekršajnih naloga zbog prekršaja u saobraćaju. Najviše zbog prekoračenja brzine, ukupno 64. Trinaest vozača upravljalo je vozilom pod dejstvom alkohola. Pet vozača isključeno je iz saobraćaja i lišeno slobode, a kod jednog je utvrđeno 1,51 promil alkohola.
Nakon svakog ovakvog saopštenja slijedi ista rečenica: „Iz Policijske uprave Trebinje apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju propise i vožnju prilagode trenutnim uslovima na putu.“
Apel se ponavlja. Prekršaji se ponavljaju. I svake godine statistika je otprilike ista.
Milion prolazaka na jednoj kameri
Da bismo razumjeli razmjere problema, dovoljno je pogledati jedan podatak koji je Policijska uprava Trebinje sama objavila.
Nadzorna kamera na ulazu u Trebinje iz pravca Bileće za manje od godinu dana zabilježila je 1.299.994 prolaska vozila. U Ljubinju je za cijelu 2025. godinu prošlo 665.918 vozila, a samo u prvoj polovini 2026. godine još 335.595.
To su frekventne dionice. I na njima se miješaju lokalni vozači, turisti koji žure prema moru, kamioni i svi ostali. Vrućina, nervoza, gužve i nepoštovanje signalizacije čine ostatak.
Sistem koji godinama ne napreduje
Ali problem nije samo u vozačima.
Policija godinama iznosi statističke podatke o velikom broju saobraćajnih prekršaja u istočnoj Hercegovini. Akcije se predstavljaju kao prioritet, saopštenja se objavljuju redovno, apeli se ponavljaju. A broj prekršaja ostaje visok.
Postavlja se pitanje da li statistika postoji samo da bi bila objavljena, ili postoji i kao osnova za sistemske promjene u pristupu bezbjednosti saobraćaja.
Podaci IDDEEA BiH govore i o široj slici. Do danas je u Bosni i Hercegovini zbog sticanja četiri kaznena boda poništeno ukupno 5.375 vozačkih dozvola. Od tog broja, 4.793 su muškarci, što čini oko 89 posto ukupnog broja.
Bahati vozači postoje svuda. Ali sistem koji bi ih efikasnije zaustavio, čini se, još uvijek nije pronađen.
Putevi koji ne pomažu
Uz problem vozača, tu je i problem koji stanovnici Hercegovine godinama dobro poznaju.
Putevi su kakvi jesu. Godinama se priča o brzim cestama i autoputevima, a na kraju se završi na revitalizaciji, malo novog asfalta i to je to. Na dionicama koje su već frekventne i opasne, stanje infrastrukture dodatno otežava situaciju.
Vozač koji juriša prema moru prekoračujući brzinu na magistralnom putu koji nije projektovan za takav obim saobraćaja, nije samo problem loše kulture vožnje. On je i simptom šire slike, nedovoljne infrastrukture, slabe signalizacije i sistema koji se oslanja na apele umjesto na rješenja.
