Otpor prema solarnim elektranama u Hercegovini širi se opštinu po opštinu. Nakon tribine u Gacku i organizovanog protivljenja u Nevesinju, red je došao i na Bileću. Nekoliko desetina mještana sela Ljubišići, Podosoje i dio Toriča okupilo se ispred Opštine Bileća, negodujući protiv izgradnje solarne elektrane na 257 hektara zemljišta.
Mještani tvrde da će elektrana prekinuti lokalne puteve i onemogućiti pristup imanjima. Da neće imati prostora za stočarstvo. Da će izgubiti ono od čega žive.
Javni uvid u prostorni obuhvat traje do 23. septembra, nakon čega bi trebala uslijediti javna rasprava, a zaključci biti proslijeđeni na jednu od narednih sjednica Skupštine opštine Bileća.
Hercegovina kao cilj onih koji ne žive tu
Obrazac koji se ponavlja nije slučajan.
U Gacku radi firma iz Banje Luke. U Bileći je prije godinu-dvije potpisivana peticija protiv firme iz Bijeljine. U Nevesinju elektrane postoje, a opštinski budžet od njih prima nula maraka.
Firme koje dolaze u Hercegovinu ne dolaze iz Hercegovine. Dolaze iz gradova čije ljude baš i ne zanima previše plodno tlo i stočarstvo u ovom kraju. I dok te firme rade u Hercegovini, Hercegovina se prazni. Stanovništvo odlazi. A ono malo poljoprivrede i stočarstva koje je ostalo jedini je razlog da neki ostanu.
Ako se i to uništi, pitanje je šta ostaje.
Ko stoji na kojoj strani
Slika je zanimljiva i politički.
U Gacku je načelnik iz redova SDS-a Vukota Govedarica jasno stao na stranu mještana. Rekao je da opština neće dati saglasnost za prenamjenu zemljišta. Zaprijetio referendumom ako Vlada RS pokuša zaobići lokalnu vlast.
U Nevesinju je situacija obrnuta. Načelnik Milenko Avdalović, iz redova SNSD-a, nije se pojavio na tribini u Gacku na koju je bio pozvan. Nije dao stav. Nije rekao ni da ni ne.
Ćutanje je i samo po sebi stav. I stanovnici Nevesinja to razumiju.
U Bileći, gdje je takođe na vlasti SNSD, tek će se vidjeti na koju će stranu stati lokalna zajednica. Javna rasprava je pred njima.
Nula maraka i 110 hektara
Veso Radić iz Nevesinja iznio je podatak koji zaustavlja svaki razgovor o koristima solarnih elektrana za lokalne zajednice.
Solarne elektrane na području Nevesinja prostiru se na oko 110 hektara. Opštinski budžet od njih prima nula maraka prihoda.
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje na istom području iznosi oko 20 miliona maraka godišnje. Od te proizvodnje budžet ostvaruje prihode.
Ko ima korist od solarnih elektrana u Nevesinju? Ne lokalna zajednica. Ne mještani. Ne budžet.
Šta Marija Tasić kaže, a niko ne želi čuti
Na tribini u Gacku, profesorka Marija Tasić sa Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Nišu postavila je pitanja koja nadilaze lokalnu raspravu o jednoj elektrani ili jednoj opštini.
„Energija ima alternativu, plodno tlo nema“, rekla je Tasić.
I dodala nešto što bi trebalo biti obavezno pitanje na svakoj javnoj raspravi o solarnim elektranama.
„Pravo pitanje je koliko ćemo hrane izgubiti izgradnjom solarnih elektrana, a ne koliko ćemo struje dobiti.“
A onda je postavila pitanja na koja niko ne daje odgovor. Šta će se desiti sa solarnim panelima nakon isteka njihovog upotrebnog vijeka? Ko će ih ukloniti? Ko će ih reciklirati? Ko će snositi troškove tog procesa?
Solarni panel koji stoji na plodnom tlu Hercegovine ima vijek trajanja. Nakon toga postaje otpad. I taj otpad mora negdje otići, neko mora platiti njegovo uklanjanje i reciklažu.
Na ta pitanja investitori nemaju odgovor koji bi zadovoljio. Ili ga ne žele dati.
Referendum kao posljednje oružje
Načelnik Gacka Govedarica dao je do znanja da zna kakve alate lokalna zajednica ima na raspolaganju.
Ako Vlada RS utvrdi poseban interes i pokuša zaobići lokalnu vlast donošenjem zoning plana, Govedarica bi raspisao referendum.
To nije prazna prijetnja. To je zakonsko pravo koje lokalna zajednica ima. I u ovom slučaju, sudeći po raspoloženju mještana na tribinama u Gacku i sada u Bileći, referendum bi imao jasan rezultat.
Šta Hercegovina gubi ako ne kaže ne
Hercegovina se prazni godinama. Mladi odlaze. Sela nestaju. Ono što ostaje je zemlja, stoka i tradicija stočarstva i poljoprivrede koja se prenosi generacijama.
Ta zemlja je sada meta.
Ne zbog toga što Hercegovina nema sunca ili vjetra. Ima. Ali ima ga i svugdje drugdje. Pitanje je zašto se elektrane grade baš ovdje, na plodnom tlu, a ne na neplodnom i kamenitom terenu koji Hercegovina takođe ima u izobilju.
Na to pitanje investitori nemaju odgovor koji bi zadovoljio. A lokalne zajednice počinju to da razumiju.
Jedna po jedna.
